Slučaj devetnaestogodišnje devojke iz Inđije, koja je preminula nakon što se Hitna pomoć nije odazvala na poziv njene majke, ponovo je otvorio pitanje funkcionisanja sistema hitne medicinske pomoći u Srbiji.
Prema navodima medija, majka devojke koja je bolovala od cerebralne paralize i epilepsije pozvala je Hitnu pomoć tražeći pomoć, ali joj je rečeno da sama dovede ćerku u Dom zdravlja. Kada je objasnila da devojka ne može da hoda i da nema način da je transportuje, dobila je isti odgovor, nakon čega je razgovor prekinut.
Iz pokreta „Pravo na život – Meri“ navode da ovo nije usamljen slučaj i upozoravaju da veliki broj poziva građana nikada ne rezultira izlaskom ekipe na teren. Prema podacima koje su objavili, u periodu od 2020. do 2024. godine bilo je više od 2,8 miliona poziva Hitnoj pomoći, dok je obavljeno oko 450 hiljada terenskih intervencija.
Predsednik pokreta Dejan Zejnula tvrdi da u Srbiji ne postoje dovoljno jasna i obavezujuća pravila o tome kada ekipe Hitne pomoći moraju da izađu na teren, kao i da za propuste gotovo niko ne odgovara.
Sagovornici upozoravaju da se odgovornost često prebacuje na porodice pacijenata, dok stručnjaci smatraju da bi oblast hitne pomoći trebalo dodatno urediti posebnim zakonom i strožim pravilima.
Pravnici navode da građani u ovakvim slučajevima mogu podneti prijave nadležnim institucijama, tražiti disciplinske postupke i pokretati sudske procese, ali upozoravaju da se takvi slučajevi u praksi veoma teško dokazuju.
